Bobar banka u kojoj je uvedena prinudna uprava, bliža je likvidaciji nego sanaciji, mišljenje je prinudnog upravnika Bobar banke Save Ševaljevića zasnovano na razgovorima koje je obavio s najvećim akcionarima te banke, koji bi trebali u roku osam dana da se pisanim putem izjasne da li će svoja sredstva uložiti u dokapitalizaciju i saniranje banke. Iako, kako je Ševaljević naveo, kod akcionara postoji volja, realnost je da oni nemaju dovoljno sredstava koja bi uložili kako bi Bobar banku spasili od likvidacije. Za akcionare najveći problem predstavljaju dugovanja i dati krediti koje će, prema procjeni prinudnog upravnika, teško naplatiti. Mislim da se zakasnilo sa sanacijom, ali dok živim, nadam se, rekao je Ševaljević.
Bobar banka u kojoj je uvedena prinudna uprava, bliža je likvidaciji nego sanaciji, mišljenje je prinudnog upravnika Bobar banke Save Ševaljevića zasnovano na razgovorima koje je obavio s najvećim akcionarima te banke, koji bi trebali u roku osam dana da se pisanim putem izjasne da li će svoja sredstva uložiti u dokapitalizaciju i saniranje banke.
Iako, kako je Ševaljević naveo, kod akcionara postoji volja, realnost je da oni nemaju dovoljno sredstava koja bi uložili kako bi Bobar banku spasili od likvidacije. Za akcionare najveći problem predstavljaju dugovanja i dati krediti koje će, prema procjeni prinudnog upravnika, teško naplatiti.
"Mislim da se zakasnilo sa sanacijom, ali dok živim, nadam se", rekao je Ševaljević.
Prinudna uprava u Bobar Banci uvedena je nakon što ova banka nije uspjela izvršiti dokapitalizaciju po nalogu Agencije za bankarstvo Republike Srpske.
Slavica Injac, direktorica Agencije za bankarstvo RS, tvrdi da je Agencija ispoštovala sve procedure i zakone u procesu kontrole Bobar Banke Bijeljina. Ponovila je i da je prema zakonu uspostavljeno osiguranje depozita do 50.000 KM, no da će oni biti građanima isplaćeni tek nakon što se utvrdi da se banka ne može spasiti, oduzme dozvola za rad i otvori proces likvidacije.
Iz izvještaja nezavisnih revizora na dan 30. juna 2014. godine, ukupni depoziti u Bobar banci iznosili su 251.372.602 KM. Depoziti do 50.000 KM, odnosno oni koji su osigurani od strane Agencije za osiguranje depozita BiH, iznose oko 95 miliona KM, dok preostali iznos depozita nije osiguran, te je pod rizikom da propadne oko 160 miliona KM depozita.
Dio depozita javnih preduzeća i Investiciono razvojne Banke RS u Bobar banci iznosi blizu 34, 5 miliona maraka, a tu su i deponovana sredstva pojedinih gradova i opština u RS-u te određenog broja ministarstava u Vladi Brčko distrikta čiji iznos još nije utvrđen.
U izjavi za Anadolu Agency, potpredsjednik PDP-a i poslanik u Narodnoj skupštini RS-a Branislav Borenović ističe da je „Bobar banka jedna od najvećih finansijskih afera u RS-u“.
„Nešto slično smo imali i s Kristal bankom, ali tada smo našli kupca spremnog da pokrije njene gubitke i sačuva radna mjesta. Ali model je isti. Kao i Kristal banka, i Bobar banka je pod političkim pokroviteljstvom SNSD-a davala kredite bez garancija za njihovo vraćanje, uzimala depozite od javnih preduzeća i lokalnih zajednica i sada dolazi u situaciju da kroz likvidaciju pokuša sve to zataškati“, smatra Borenović.
Prema njegovim riječima, direktnu štetu od toga će pretrpjeti javna preduzeća i lokalne zajednice, jer novac nikada neće dobiti.
„Ključno je pitanje zašto se u Bobar banci nije intervenisalo ranije, kada bi šteta bila manja. No, očigledno je da se sve to tolerisalo i vještački držalo 'zdravom' bankom. Sve to razlog je zašto su opozicione partije uputile zahtjev Vladi RS-a da pripremi i na vanredno skupštinsko zasjedanje uputi informacije o poslovanju Bobar banke i štetama koje bi budžet RS i lokalnih zajednica zbog njene likvidacije mogao snositi. To su pitanja koja se moraju istjerati na čistac“, zaključio je Borenović.